Kockice ili kvadratići

U svakodnevnom govoru često se susrećemo s pojmovima kvadrata i kocke, a zapravo mnogi ni ne znaju njihovu međusobnu razliku te točnost podređuju bržoj razumljivosti. U trenutku izgovora, sintagme poput „bilježnica na kockice“ ili „kockasti dres“ čine se same po sebi razumljivima i shvatljivima, no iza sebe kriju veliko matematičko, a time i jezično neznanje, koje se nakon dvanaest godina školovanja kod većine i dalje pojavljuje u govornom te pisanom obliku.

U Euklidskoj geometriji, kvadrat se definira kao dvodimenzionalni lik kojemu su sve četiri stranice jednake duljine i zatvaraju četiri prava kuta. Pogledamo li oko sebe, većina objekata koje pogrešno nazivamo kockastima zapravo su kvadratnog uzorka, poput pločica na podu, prozora, utičnica, prekidača, podmetača za čaše te matematičkih bilježnica „na kvadratiće“ i crveno-bijelih navijačkih dresova. Kako bi nešto postalo kocka, mora prijeći iz druge u treću dimenziju te se sastojati od ukupno šest sukladnih kvadrata čime postaje geometrijsko tijelo, a ne samo lik nacrtan na papiru. Ova vrlo bitna razlika najbolje se uočava na Rubikovoj kocki, čija je svaka strana ispunjena s devet različito obojanih kvadrata.

Jedan od mogućih razloga zašto je baš ovaj par riječi postao žrtva čestog pogrešnog upotrebljavanja leži u sličnom izgovaranju i miješanju geometrijskog lika – kvadrata – s još jednim geometrijskim tijelom – kvadrom. Naime, kvadar se sastoji od šest međusobno spojenih pravokutnika te izgledom nimalo ne podsjeća na kvadrat, a kamoli na kocku, no približno jednak raspored fonema i blizak izgovor u razgovornom su stilu potaknuli poistovjećivanje kvadrata s pojmom kocke kako bi se što lakše istaknulo i naglasilo svojstvo jednakosti stranica.

Piše: Mihailo Valjetić

Gleda, kritizira i izvještava o najnovijim TV serijama, tweeta, prevodi, a u slobodno vrijeme studira matematiku u Osijeku.