Decimalna točka ili zarez

decimalna tocka ili zarez.jpg

Odlaskom u kupovinu, plaćajući račune, prateći ekonomske i anketne izvještaje u medijima, ili samo surfajući internetom, svakodnevno se susrećemo s decimalnim brojevima u raznim oblicima i s bezbroj značenja. No, iako ih svi koriste u svrhu sistematizacije podataka, mnogi se zapisi decimalnih brojeva razlikuju u malom, ali ponekad vrlo bitnom detalju – decimalnom zarezu ili točki.

Nedoumice oko korištenja točke ili zareza nisu moderna pojava, već se javljaju još od 17. stoljeća kad je potreba za pisanjem decimalnih brojeva postala sve učestalija, kao i usuglašavanje oko jedinstvenog matematičkog znakovnog sustava. Područje današnje Hrvatske zadnjih je 300 godina kao dominantan znak koristilo točku u raznim iteracijama – iznad, na sredini ili na dnu bjeline – da bi se tek tijekom Drugog svjetskog rata i u poslijeratnom razdoblju u velikoj mjeri počeo upotrebljavati decimalni zarez. Danas je ta podjela ostala na jezično-matematičkoj razini gdje se kao pravopisno točnije propisuje korištenje zareza, dok se u matematičkoj literaturi isključivo koristi točka.

Zanimljivo je primijetiti kako su brojni udžbenici upravo nedorečeni po tom pitanju pa se već u preporučenoj literaturi za nastavu fizike upotrebljava zarez, što prakticira i NCVVO u testovima državne mature, dok matematičari ostaju dosljedni pisanju točke u svim sferama obrazovanja.

Ostatak svijeta je i također podijeljen oko odjeljivanja decimala i to ponajviše zbog dominantnog engleskog jezika koji za tu potrebu preporučuje decimalnu točku, a zarez se u zapisima brojeva koristi jedino kako bi odijelio grupe od tri znamenke u brojevima većim od tisuću radi bolje preglednosti. Prema takvim se pravilima vode sve zemlje engleskoga govornog područja te većina Azije, dok se decimalni zarez prakticira u zemljama Europe, Južne Amerike i Afrike.

Piše: Mihailo Valjetić

Gleda, kritizira i izvještava o najnovijim TV serijama, tweeta, prevodi, a u slobodno vrijeme studira matematiku u Osijeku.