Ah, ti zarezi!

zarez

Nedavno je pristigao upit čitateljice bloga trebamo li pisati „kolovoz 2017.“ ili „kolovoz, 2017.“.

Recimo prvo nešto općenito o zarezima.

Zarezima odvajamo dijelove rečenice, ali radimo i značenjsku razliku. Ponekad kada stavimo zarez, ono što slijedi iza njega znači dodatno pojašnjenje ili dodatnu informaciju. Krenimo s primjerima.

Primjer 1.: ponedjeljak 21. kolovoza. Ako kažemo: vidimo se u ponedjeljak 21. 8., to znači da se vidimo u točno određeni ponedjeljak, onaj s datumom 21. 8. Ljudi tu obično griješe, pa stave zarez, koji je nepotreban. Ako kažemo: vidimo se u ponedjeljak, 21. 8., to bi značilo da osoba već može pretpostaviti na koji ponedjeljak mislimo, a onda dodamo još i datum kao dodatno pojašnjenje za svaki slučaj, makar to nije potrebno, jer ako je danas srijeda, a kažemo nekome da se vidimo u ponedjeljak, onda osoba zna da mislimo na prvi sljedeći ponedjeljak i nije potrebno u tom slučaju uopće stavljati datum. 

U ovom slučaju koji je čitateljica navela pišemo kolovoz 2017. jer nam je i jedno i drugo ravnopravna informacija, nije nam naglasak na kolovozu, pa da nam 2017. godina dođe kao nekakvo dodatno pojašnjenje

Ima zgodan primjer koji pokazuje razlikovnu ulogu zareza: 

Došla je lijepa u plavom. / Došla je lijepa, u plavom.

Prva rečenica znači da je lijepa kad nosi plavo, a druga rečenica znači da je ona uvijek lijepa, a ovaj put je obukla nešto plavo (dodatna informacija).

Još jedan primjer:

Moja sestra, koja živi u Zagrebu... / Moja sestra koja živi u Zagrebu...

Prva rečenica govori o nečijoj sestri i onda dodatno informira da živi u Zagrebu, a druga rečenica nam sugerira da netko ima više sestara i da sada govori o onoj sestri koja živi u Zagrebu, a ne o onoj koja živi u, primjerice, Daruvaru.

Isidora Vujoševićzarez