Pisanje datuma

kako pisati datume

Iako ih pišemo gotovo svaki dan, možda nismo svjesni koji je ispravan način zapisivanja datuma. Uzet ćemo za primjer današnji datum i pokazati koje sve varijante postoje, odnosno koje su ispravne, a koje nisu.

Dakle, današnji datum na hrvatskome jeziku možemo pisati ovako:

A) 24. 5. 2016.

B) 24. V. 2016.

C) 24. svibnja 2016.

Kao što možete primijetiti, iza svake točke, nalazi se razmak iliti bjelina. To je prvo na što moramo paziti. Zatim, ako koristimo B) varijantu s rimskim brojkama, ne zaboravimo na točku jer to je redni broj i treba staviti točku iza njega bez obzira na to što je riječ o rimskoj, a ne arapskoj brojci. Zatim, ako želimo riječima ispisati ime mjeseca, moramo ga napisati u genitivu, a ne nominativu.

Znači, ovo je pogrešno:

24.5.2016.

24. V 2016.

24. svibanj 2016.

Nije preporučljivo koristiti engleske načine zapisivanja datuma u hrvatskim tekstovima poput 24/5/2016 ili 5. 24. 16. Također, izbjegavajte pisanje nule u datumima jer ona ovdje nema smisla. Smisao ima u pisanju sata i minuta, ali ovdje ne. Osim toga, izbjegavanjem nula štedite vrijeme i pojednostavljujete si život, što je i smisao jezika! :)

Razlog zašto kažemo 24. svibnja, a ne 24. svibanj je u tome što taj datum u punini ustvari znači ovo: dvadeset i četvrti dan mjeseca svibnja. Kada bismo napisali 24. svibanj, to bi onda značilo doslovno dvadeset i četvrti svibanj, što bi nas upućivalo na to da godina ima više svibnjeva (ili svibanja?), a ovaj je 24. po redu. Ako kažemo 24. svibanj, onda u tom slučaju imamo i prvi lipanj, drugi lipanj itd., pa kada bismo to primijenili još i na ostale mjesece, onda bi nam po logici stvari godina imala 365 mjeseci, a ne 12. :)

Moguće je i skraćivanje godine, ali tada je najbolje upotrijebiti apostrof. Na primjer, Univerzijada je bila '87. No, ako postoji prostora da napišemo puni datum, uvijek preporučujem puni datum jer se čovjek može zbuniti ako napišemo 24. 5. '16.